DOBROVOLJNI PENZIJSKI FONDOVI U SRBIJI (POSLOVANJE U I KVARTALU 2012.)

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Dobrovoljni penzijski fondovi u Srbiji (poslovanje u i kvartalu 2012.)’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Lazar Milivojević
Reviziju sproveo: Đorđe Dotlić

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Nakon više od pet godina od uvođenja dobrovoljnih penzijskih fondova, u Srbiji posluje šest društava za
upravljanje koji upravljaju imovinom devet dobrovoljnih penzijskih fondova. To su: Delta Generali,
Dunav, DDOR Garant, Raiffeisen Future, Societe Generale Penzije i Triglav. Njihovim uvođenjem
stvorene su osnovne pretpostavke za početak razvoja trećeg stuba penzijskog sistema u našoj zemlji, koji
treba da omogući ono što do sada ovde nije postojalo – dodatnu štednju za starost. Kvartalnim
izveštavanjem o stanju u sektoru, kao i finansijskom edukacijom, Narodna banka Srbije promoviše
sistem dobrovoljnih penzijskih fondova, kako bi građani u svakom trenutku mogli da prate njihovo
poslovanje i razvoj.

Od početka poslovanja neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kontinuirano raste, pa je na kraju
prvog tromesečja 2012. godine iznosila 13,42 mlrd. RSD, što je povećanje od 7,8% u odnosu na
prethodno tromesečje, a 28,6% u odnosu na isti period prošle godine. Najviše uticaja na rast neto
imovine imale su uplate na individualne račune članova koje su iznosile 658,1 mln RSD. Tržišna
koncentracija u sektoru, prema učešću u ukupnoj neto imovini, relativno je visoka. Ova činjenica ogleda
se u tome što četiri fonda zauzimaju preko 96% tržišta, dok najveći fond ima udeo od oko 41% u neto
imovini sektora.

U prvom tromesečju najveći udeo u ukupnoj imovini fondova imaju državne dužničke hartije od
vrednosti od čak 83,6%, od čega trezorski zapisi čine 34,3%, dok obveznice stare devizne štednje i
obveznice trezora čine 49,3%. Zatim slede oročeni depoziti sa 5,9%, akcije sa 5,3% i sredstva po viđenju
sa 3,8% učešća. U odnosu na prethodno tromesečje, u strukturi imovine fondova, najveća promena je
zabeležena kod obveznica trezora čije se učešće u portfelju povećalo za 14,7 procentnih poena, dok se u
istom periodu učešće trezorskih zapisa smanjilo za 6 procentnih poena. Oko 3 mlrd. RSD, odnosno 22,5%
ukupne imovine, nalazi se u stranoj valuti – u evrima. Najveći deo imovine, preko 90% izložen je riziku
promene visine kamatnih stopa, što je konzistentno sa visokim učešćem dužničkih instrumenata u
portfoliju fondova. Kreditni rizik takođe je prisutan u investicijama u državne dužničke hartije od
vrednosti.

Što se obima prometa tiče, u prvom tromesečju 2012. je iznosio 4,42 mlrd. RSD, pri čemu najveći udeo
imaju aukcije državnih HoV. Po osnovu kupovine i prodaje HoV nastaju transakcioni troškovi. Krajem
2011. dolazi do smanjenja obima trgovanja, pa i ovi troškovi značajno padaju. Takav trend nastavljen je i
u 2012. godini.

Na kraju prvog tromesečja 2012. godine, u fazi akumulacije, periodu u kom se uplaćuju sredstva, nalazi
se ukupno 175796 korisnika. U periodu od 2008. do 2011. godine njihov rast je bio najizraženiji tokom
2009. i 2011. godine, sa blizu 9000, odnosno 8000 novih korisnika respektivno, dok se tokom 2010.
godine broj korisnika neznatno uvećao. Trend rasta nastavljen je i početkom 2012. godine.

Ukoliko pretpostavimo da je procenat aktivnih korisnika (u mesecu) od 30% do 35%, i da se on ne menja
od 2009. godine, možemo pretpostaviti da većina tih korisnika uplaćuje doprinose u penzijske fondove
svakog meseca. Prosečan iznos akumuliranih sredstava po korisniku zavisi od visine uplata, prinosa koji
ostvaruju fondovi i dužine perioda akumulacije. Njegova vrednost na računima članova koji su do sada
najmanje jednom uplatili doprinos iznosi nešto preko 90000 dinara i u stalnom je porastu.

Uplate doprinosa iznosile su oko 660 mln RSD u prvom tromesečju 2012. i stabilne su. One se najvećim
delom vrše putem penzijskih planova gde su najveće uštede za privredno društvo po osnovu
oslobađanja plaćanja poreza i doprinosa za uplaćeni iznos, a osim toga, ovaj način omogućava
organizatorima penzijskih planova pregovaranje o visini naknada prilikom uplata za svoje članove. Od
ukupnih doprinosa oko 18% se odnosi na individualne uplate, 31% na uplate poslodavaca zaposlenima
direktno u fond, a oko 51% se odnosi na uplate preko penzijskih planova.

Isplate sredstava iz fondova se povećavaju iz godine u godinu. Ovakva pojava normalna je posledica
razvoja sistema, jer se sa povećanjem dorinosa i neto imovine, kao i povećanjem broja godina
funkcionisanja sistema, povećavaju i isplate posmatrane u apsolutnom iznosu. Tokom prvog tromesečja
2012. godine, uplate su bile veće od isplata za oko 500 mln RSD. Ono što, međutim, ne ide na ruku
dobrovoljnih penzijskih fondova je činjenica da se sredsta uglavnom povlače čim korisnik ispuni uslove
za povlačenje, tj. minimum 53 godine života. Jedan od razloga za ovo je kratak period uplata i mala
akumulirana sredstva.

Jedan od važnih pokatelja poslovanja dobrovoljnih penzijski fondova predstavlja FONDex, indeks koji
reprezentuje kretanje vrednosti investicionih jedinica svih dobrovoljnih penzijskih fondova na tržištu. Na
dan kada je prvi penzijski fond počeo sa radom, njegova vrednost je iznosila 1000 poena. Na kraju prvog
tromesečja 2012. godine FONDex je dostigao vrednost od 1526,6 poena. Njegov prinos je u ovom
periodu iznosio 3,8%, dok prinos za poslednjih godinu dana iznosi 8,2%. Najveći uticaj na kretanje
FONDex-a imaju prinosi na državne dužniče HoV, jer one imaju najveće učešće u portfoliju fondova.

Potencijal za dalji razvoj trećeg stuba je veliki. Pojava novih finansijskih instrumenata, naročito
dugoročnih, veoma je značajna za funkcionisanje fondova, jer se na taj način omogućava efikasnije
upravljanje sredstvima i upravljanje rizicima, odnosno veća diversifikacija ulaganja u skladu sa
investicionim planom svakog drustva. Takođe, poreska oslobođenja postoje i uvećavaju se sa rastom
cena na malo, pa od početnih 3000 RSD, danas iznose 4647 RSD kojih su poslodavci oslobođeni. Sa
oporavkom ekonomije zemlje i jačanjem životnog standarda, povećavaće se i nivo uplata u privatne
penzijske fondove. Jasni signali o neophodnosti pravovremene štednje za starost, upućeni građanima od
strane nosilaca ekonomske politike, kao i jačanje informisanosti i edukacija stanovništva, trebalo bi da
utiču na dalji razvoj dobrovoljnih penzijskih fondova u našoj zemlji.

[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]