Forex tržište

[av_heading heading=’Forex tržište’ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ padding=’10’ color=” custom_font=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Jelena Stanković
Reviziju sproveo: Đorđe Dotlić

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]
Forex je novčano, preciznije valutno tržište. Sama reč forex je kovanica od dve engleske
reči: foreign i exchange, i označava kupoprodaju valuta različitih država. Valutom se u
međunarodnim plaćanjima naziva svaka vrsta efektivnog novca kao zakonskog sredstva
plaćanja u odredjenoj zemlji. Novac, s obzirom na funkcije koje ima, je roba, i kao i svaka roba
ima svoju vrednost. Vrednost novca u zemlji, u kojoj se koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja,
se izražava kupovnom snagom, dok se na medjunarodnom planu vrednost izražava preko
deviznog ili intervalutarnog kusa. Deviznim kursom se vrednost jedne valute izražava u
jedinicama druge valute. Motivi za trgovanjem valutama mogu biti različiti. Kupuju seone valute
čijim se plasmanom može ostvariti viša kamatna stopa i obezbediti veća sigurnost,zbog potrebe
izvršenja određenih plaćanja ili zbog toga što se procenjuje da će kurs te valute rasti. Suprotni
motivi su razlozi za prodaju neke valute.

Iako je forex tržište poznato i pod nazivom berza valuta, ovaj naziv nije prikladan jer je forex
vrsta vanberzanskog ili OTC tržišta. Ono ne predstavlja fizičko mesto trgovine već
komunikacionu mrežu koja je internacionalna, odnosno globalna.Učesnici na ovom tržištu su
poslovne banke, centralne banke, investicioni fondovi, penzijski i osiguravajući fondovi, kao i
brokeri, koji su veoma važni jer omogućuju i učestvovanje individualnih investitora na forex-u.

Temelji, za ono što je danas forex tržište, su postavljeni 1973. godine. Konverzija jedne valute u
drugu, kao i sam novac, su postojali dugo pre toga, ali od te godine, posle ukinutog zlatnog
važenja, odustaje se i od utvrđivanja deviznih pariteta i većina zemalja uvodi feksibilne
(fluktuirajuće) kurseve koji podrazumevaju da se devizni kurs valuta formira slobodno, pod
uticajem tržišta, sučeljavanjem ponude i tražnje.

Danas, forex je najveće finansijsko tržište, koje je dostiglo rekord od 5 triliona dolara dnevnog
prometa (BIS, septembar 2012). Zbog te veličine, ono je i vrlo likvidno. Na forex-u je moguće
trgovati 24 sata dnevno, izuzev vikendom, tako da nedelja trgovanja počinje u nedelju od
21:15CET i traje do petka u 23:00 CET. U toku dana postoji nekoliko vremenskih intervala koji se
poklapaju sa radnim vremenom najvećih svetskih berzi. Tako na primer Londonska berza
počinje sa radom u 9:00h, Njujork u 14:00h, Sidnej u 23:00h, dok se Tokio otvara u 1:00 čas
noću po našem vremenu. Trgovanje na forex-u najživlje je za vreme rada Londona i Njujorka i
upravo se tada događaju najbitnije promene u vrednosti valuta.

Iako postoji veoma veliki broj valuta kojima je moguće trgovati, najčešće se trguje sa 8 valuta:
američki dolar (USD), evropski evro (EUR), japanski jen (JPY), britanska funta (GBP), švajcarski
franak (CHF), australijski dolar (AUD), kanadski dolar (CAD) i hongkongški dolar (HKD). Ove
valute se nazivaju glavnim valutama. Sve druge valute se nazivaju manjim ili malim
valutama.Što se tiče poretka među glavnim valutama, američki dolar je najzastupljeniji i
učestvuje u oko 85% svih transakcija na forex-u, sledeći je evro sa oko 39%, dok je jen na
trećem mestu sa oko 20%. Ovi procenti se mogu, na prvi pogled, učiniti netačnim, jer njihov zbir
premašuje 100%. Treba imati na umu da se na forex-u valutama trguje u parovima, svaki par se
sastoji od valuta dve različite zemlje kao što je npr. EUR/USD,pa je totalni zbir učešća valuta
200%. Razlog za trgovinu parovima je to što se u svakoj valutnoj transakciji istovremeno kupuje
jedna i prodaje druga valuta. Prvu valutu, u kotaciji, zovemo osnovnom ili referentnom valutom
(base currency) – u ovom primeru je to evro. To je valuta kojom se trguje i njena vrednost u
kotaciji je uvek 1.Druga valuta, na desnoj strani, zove se valuta kotacije ili kontra
valuta(quote/counter currency) – u ovom primeru je to američki dolar. Kontra valuta je način
iskazivanja cene referentne valute. Ukoliko imate mišljenje da će cena osnovne valute porasti
onda kupujete, a ako mislite da će pasti onda prodajete valutni par.Ukoliko dođe do porasta
cene, to znači da je evro ojačao prema dolaru, odnosno da je potrebno više dolara kako bi se
kupio 1 evro ili da se prodajom evra može dobiti veća količina dolara. Obrnuto, ukoliko dođe do
pada cene znači da evro slabi prema dolaru i da je potrebno manje dolara za istu količinu evra.

Svi forex kursevi sadrže dvosmernu cenu, prodajnu (bid) i kupovnu (ask). Prodajna je uvek niža
od kupovne cene. Prodajna je ona cena po kojoj možete prodati osnovnu valutu u odnosu na
kontra valutu. Kupovna cena je cena po kojoj možete kupiti valutni par. Razlika između
prodajne i kupovne cene je popularno poznata kao spred (spread), tj.brokerska marža.To je
razlika u ceni na kojoj brokeri zarađuju, a ujedno i cena samog trgovanja. Što je valutni par
likvidniji to su spredovi manji, a što se valutnim parom manje trguje to su valutni spredovi veći.
Spred se meri u pip-ovima. Na primer: EUR/USD (bid) 1,3327 (ask) 1,3330Ova kotacija znači da
se 1 evro može prodati za 1,3327 američkih dolara i 1 evro može kupiti za 1,3330 američkih
dolara. Razlika između kupovne i prodajne cene je 3 pipa.Pip je skraćenica za engleski izraz
„percentage in point“. To je najmanja jedinica promene kursa. Pip je poslednja decimala u
valutnom odnosu.Najčešće je to četvrta decimala, pa pip pretstavlja 1/100 jednog procenta,
odnosno 0,0001. Za ovo postoji izuzetak, a to su valutni parovi koji uključuju japanski jen. Ovi
parovi se izražavaju sa samo dve decimale, pa u ovim slučajevima pip se odnosi na drugu,
poslednju decimalu. Kako svaka valuta ima svoje vrednosti, u odnosu na druge valute, potrebno
je izračunati vrednost pip-a za svaku određenu valutu. Na primer kod valutnog para EUR/USD
1,3330 jedan pip je 0,0001, a njegova vrednost u evrima je
0,0001/1,3330=0,00007501875468867217 evra. Dobijena vrednost je prilično trivijalna, jer je to
iznos koji ćemo dobiti ili izgubiti ukoliko se kurs evra prema dolaru promeni za 1 pip. Ipak treba
imati na umu veličinu lota, odnosno minimalnu količinu novca kojom je moguće trgovati.
Standardna veličina lota je 100.000 jedinica, pa ukoliko uložimo jedan lot tada je zarada/gubitak
7,5 evra.Ako tome dodamo prosečnu dnevnu promenu za EUR/USD od 100 pipa, konačna
dnevna zarada/gubitak može biti 750 evra.Usled težnje brokera da u trgovanje uključe širi krug
individualnih investitora koji ne raspolažu tako velikim iznosima za trgovanje kao što je
standardni lot,mnogiod njih smanjuju minimalno potreban iznos na minilot (10.000 jedinica),
mikrolot (1.000 jedinica), pa u nekim slučajevima i cent lotove kod kojih se novac koji ste uložili
ne računa u dolarima ili u evrima, nego u centima. Uložite, na primer, 10 evra pa ćete na računu
imati 1000 centi.Da bi trgovanje tako malim ulozima bilo isplativo, brokeri nude mogućnost
trgovanja pomoću poluge (leverage). Leverage je zapravo pozajmica. Veličine i rasponi poluga
se razlikuju među brokerima, ali se načešće kreću u intervalu od 1:20 pa sve do 1:500. Tako da
se, na primer, sa uloženih 100€, uz polugu 1:100, zapravo može raspolagati sa 10.000€. Ukoliko
se primeni ranije pomenuta vrednost pipa, uz promenu vrednosti u povoljnom smeru, u
prosečnom iznosu od 100 pipa, konačna računica je zarada od 75 evra. S obzirom da je ulog
samo 100€, ovo je zaista primamljiva zarada.

Posle ovakvih jednostavnih računica, sledi hladan tuš u vidu statističkog podatka da od svih
trgovaca, učesnika na forexu, samo je 10% onih koji na ovom tržištu zaista zarađuju, a ostalih
90% su gubitnici!Zapravo, u prethodnim računicama se vrlo jednostavno dolazi do vrtoglavih
zarada uz jednu pretpostavku: da se kurs kreće u pravom smeru u pravo vreme! Iza tako
jednostavne pretpostavke stoji čitav jedan svet edukacije, zaista obimnih analiza i nebrojanih
sati praćenja veoma velikog broja relevantnih i potencijalno relevantnih informacija, i sve to bez
ikakve garancije da će se doneti prava odluka. Tako da je još jednom potvrđeno pravilo
investiranja: za ostvarenje velikog prinosa potrebno prihvatiti i veliki rizik.
[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]