Кreditna sposobnost privrednih društava sa najvećim gubitkom

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Кreditna sposobnost privrednih društava sa najvećim gubitkom’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Nataša Baškarad

Reviziju sproveo: Ivan Stefanović

Januar, 2016

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

1.UVOD
Upravljanje preduzećem predstavlja proces kojim se donošenjem odluka pokreće i usmerava poslovna aktivnost. Ovaj proces je kontinuiran i sastoji se od planiranja , organizovanja i kontrole, sve u cilju ostvarivanja postavljenih poslovnih ciljeva. S tim u vezi, upravljanje rizikom privrednog društva predstavlja izuzetno važnu oblast upravljanja, tim pre što su u kriznim vremenima faktori koji utiču na povećanje rizika svih vrsta izraženiji. Nelikvidnost privrednih društava koja se prelila i na bankarski sektor je jedan od najvažnijih problema domaće privrede, pa su stoga znanja iz ove oblasti poslovanja i više nego nužna za prevazilaženje problema.
U ovom radu će biti analizirana kreditna sposobnost privrednih društava koja su označena kao ona sa najvećim gubicima, i to:
1. JP Srbijagas Novi Sad
2. Železara Smederevo DOO Smederevo
3. Srpska fabrika stakla AD Paraćin
Analiza privrednih društava će biti bazirana na rezultatima Altmanovog Z-score modela i osnovnih racio pokazatelja. Analiza poslovanja je veoma važna s aspekta upravljanja rizikom. Tako pojedini autori poistovećuju upravljanje rizikom sa vođenjem ratova, odnosno tvrde da ”ono što je za generale rat, to je za menadžere upravljanje rizikom.” Danas se privredna društva susreću sa širokom lepezom rizika: tržišnim, likvidonosnim, operativnim, kreditnim i poslovnim , od kojih će u ovom radu biti reči isključivo o kreditnom.
2. Načini utvrđivanja kreditne sposobnosti
2.1. Altmanov Z-score model
Altmanov Z-score model za ocenu kreditne sposobnosti je razvijen za proizvodna preduzeća 1968.godine. Edvard Altman je sproveo istraživanje na 33 uspešna i isto toliko neuspešnih privrednih društava, i izveo 5 ključnih parametara koji ukazuju na rizik bankrotstva privrednog društva.
Z= 3.3 *Ebit/ukupna imovina + 1.0 * prihodi od prodaje/ukupna imovina + 0.6 *trz.vr. sopstvenog kapitala/ukupne obaveze + 1.4* zadrzana dobit/ ukupna imovina +1.2*neto obrtna imovina/ukupna imovina
Kada je Z ≤ 1.8, privrednom društvu preti stečaj, kada je ovaj pokazatelj između 1.81 i 2.99, privredno društvo se nalazi u sivoj zoni, a ukoliko je pokazatelj veći, privredno društvo je finansijski zdravo. Ovaj model je tokom vremena adaptiran za određene situacije, pa se naredna formula koristi na tržištima u nastajanju, za proizvodna i neproizvodna privredna društva.
Z = 3,25 + 6,56 (X1) + 3,26 (X2) + 6,72 (X3) + 1,05 (X4)
X1 = neto obrtni kapital/ ukupna aktiva;
X2 = neraspoređena dobit / ukupna aktiva;
X3 = EBIT / ukupna aktiva;
X4 = knjigovodstvena vrednost sopstvenog kapitala / ukupne obaveze
Prema ovom modelu sigurna zona je >5,85, siva zona je u intervalu 3,75 – 5, 85, a privrednom društvu preti stečaj u zoni < 3,75. Po osnovu ove formule, i standardnih formula za izračunavanje racia likvidnosti i solventnosti će biti analizirane firme u narednom segmentu rada.
2.2. Ostali načini utvrđivanja kreditne sposobnosti
Kreditna sposobnost privrednog društva se može utvrditi i na razne druge načine, koji su u manjoj ili većoj meri povezani sa pomenutim Altmanovim modelom. Bonitet privrednog društva zavisi i od ”kvaliteta i realnosti razvojnih programa, stepena iskorišćenja kapaciteta, nivoa produktivnosti rada, kvaliteta investicionih programa, razvijenosti poslovnih funkcija i slično”.2 Ostalim načinima utvrđivanja kreditne sposobnosti se može utvrditi uzrok lošeg poslovanja, pa i usmeriti poslovna aktivnost u pravcu poboljšanja konkurentnosti. Neki od ovih načina su: “5C” (character, capital, capacity, collateral, conditions), ali i izračunavanje raznih koeficijenata obrta (kupaca, zaliha, dobavljača, neto obrtnih sredstava, osnovnih sredstava i slično). Dalje će biti reči o najkorišćenijim raciima, raciima likvidnosti.
3. Kreditna analiza
Napomena. Podaci su preuzeti iz finansijskih izveštaja koji su preuzeti sa sajta www.apr.gov.rs.
U narednoj tabeli je dat pregled kreditne sposobnosti prema modifikovanom Altmanovom modelu za 3 kompanije iz Srbije koje su sinonim za lošu poslovnu praksu.
                                                        kreditna sposobnost 2013               kreditna sposobnost 2014
1.JP Srbijagas                                                   2.28                                                      2.99
2.ŽelezaraSmederevo                                    -0.74                                                      6.94
3.Srpska fabrika stakla                                   2.57                                                       3.32
Tabela 1. Kreditna sposobnost prema modifikovanom Altmanovom modelu
U tabeli se vidi drastična razlika u kreditnoj sposobnosti 2014. u odnosu na 2013.godinu kod Železare. Ovakav iznenadni rast pomenutog pokazatelja kao uporište može imati političke faktore koji su uticali u velikoj meri na izveštaje, bilo jedne ili druge godine. Altman model nije ni predvideo slučaj Železare koja beleži negativnu vrednost 2013.godine. Međutim, kako u ovom privrednom društvu nema kapitala, a gubici su ogromni, ne čudi ni ovakav rezultat. S druge strane, Srbijagasu i Staklari preti stečaj, u obe godine. To nedvosmisleno pokazuje da nema znakova oporavka, ni poboljšanja efikasnosti menadžmenta. Takva situacija dalje generiše znatno otežane uslove kreditiranja i dostupnost izvorima finansiranja. Ovakva situacija u krajnjoj liniji dovodi i do skupljih izvora finansiranja i nekividnosti na nivou cele privrede. Uzročno-posledična veza između kreditne sposobnosti i likvidnosti će biti predstavljena i kroz sagledavanje osnovnih racia likvidnosti u tabeli ispod.
                                                       racio opste likvidnosti               racio red. kvidnosti            racio novcane likvidnosti
                                                         2013          2014                              2013        2014                       2013            2014
1. Jp Srbijagas                              0.59              0.24                            0.43          0.17                        0.08             0.01
2. Zelezara Smederevo               0.79              0.64                            0.39          0.26                       0.08              0.1
3. Srpska fabrika stakla              0.65              0.32                            0.23          0.12                        0.07              0.02
Tabela 2. Racia likvidnosti za 2013. i 2014.godinu
Racio opšte likvidnosti bi trebalo da iznosi 2 u zdravim preduzećima. Međutim, kako se ovaj rad bavi privrednim društvima sa velikim gubicima, prihvatljivo bi bilo da ovaj racio iznosi 1 (što bi i u zdravim društvima bilo prihvatljivo kada bi obrtna imovina bila visoko likvidna). S tim u vezi, najpribližnija je Železara Smederevo, sa 0,79, ali se uočava i drastičan pad i negativna tendencija, budući da je 2012.godine ovaj pokazatelj bio čak 2,16, što Železaru svrstava u red veoma zdravih privrednih društava po ovom kriterijumu. Generalno, Železara beleži veće iznose gotovine i gotovinskih ekvivalenata, ali zato posluje sa nižim nivoom zaliha što, u zavisnosti od politike menadžmenta, može imati pozitivne i negativne efekte. Pitanje koje se nameće može dobiti odgoovor jedino analizom kvalitativnih pokazatalja, što obim ovog rada nažalost ne dozvoljava. Ipak, ono što je bitno je da je, sudeći po navedenim činjenicama, Železara znatno kreditno sposobnija nego ranijih godina. Srpska fabrika stakla je u nezavidnom položaju, budući da svaki dinar kratkoročnih obaveza pokriva sa samo 0,02 dinara likvidnih sredstava. Možda je za još veću zabrinutost negativna tendencija praktično svih pokazatelja likvidnosti. U ovom delu se vidi i paradoks u smislu obrnute srazmere Altmanovog modela i racia likvidnosti. To je verovatno rezultat šture analize, i zaobilaženja kvalitativnih metoda, ali i izračunavanja obrta kupaca, dobavljača, racia solventnosti i profitabilnosti i slično.

4. ZAKLjUČAK

Zaključak koji proizlazi iz istaknutih činjenica je da pritisak finansijske neravnoteže (u strukturi sredstava i na strani izvora finansiranja) u domaćoj privredi, sudeći po analizi pomenutih kompanija, ne popušta. Problem koji se nameće je nizak finansijski potencijal, koji može biti rezultat obazrivije politike kreditiranja. U takvim uslovima, privredna društva se pretežno okreću ka kratkoročnom finansiranju. Uprkos rastu ukupnog zaduženja, nelikvidnost privrednih društava i dalje ostaje faktor koji umnogome opterećuje poslovanje. Protivno bilanstnom pravilu , u domaćoj privredi je duboko ukorenjena neravnoteža u smislu finansiranja dela osnovnih sredstava kratkoročnim izvorima finansiranja, što se prikazuje i kroz negativni neto obrtni kapital dobrog dela domaćih privrednih društava.
Kako u Srbiji godinama postoji trend povećavanja kratkoročnog finasiranja, na uštrb dugoročnog, taj trend ne zaobilazi ni najveće domaće gubitaše. Kreditna sposobnost ovih privrednih društava je apsolutno potvrdila značaj Altmanovog Z-score modela i pokazala da je ovim društvima veoma teško da prate trendove i da koriste široku lepezu izvora finansiranja koja je dosupna bolje rangiranim firmama. S tim u vezi, dublja analiza negativnih pokazatelja, sa posebnim akcentom na analizu neto obrtnog fonda, je ključna za razvoj i poboljšanje sveukupne slike privrede Srbije.
Analiza finansijskih izveštaja pomenutih privrednih društava nedvosmisleno pokazuje da je njihov najveći problem nedostatak gotovine (jedino Železara beleži nešto bolji racio novčane likvidnosti), odnosno nelikvidnost koja povlači za sobom nelikvidnost celokupne privrede, što dalje generiše i nedostatak poverenja, što kao ishod ima poremećen finansijski sistem i probleme pri pristupu izvorima finansiranja.
Literatura:

[1] Crouhy M, Galai D, Mark R, The essentials of Risk Management,  McGraw-Hill, 2006., page 4

[2] Christoffersen P.F. , Elements of Financial Risk Management, Elsevier, Inc., Oxford, 2012., pages 6-7.

[3] Vučković V., Vučković S., Finansijski menadžment, Megatrend univerzitet, Beograd, 2015.godine, 218.strana

[4] www.makroekonomija.org/altman-z-scores-za-10-naj-privrednih-drustava-u-srbiji-po-poslovnim-prihodima-u-2012-godini, pregledano 09.12.2015.godine

5. Dr Radiša Radovanović, dr Lazar Pejić, dr Milovan Stanišić: Ocjena boniteta preduzeća, Privredni Pregled, Beograd 1991.str15.

[6] Bilansno pravilo u užem smislu podrazumeva da se osnovna sredstva finansiraju iz dugoročnih izvora, a obrtna iz kratkoročnih. U širem smislu, osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva se finansiraju iz dugoročnih izvora, a ostala obrtna sredstva iz kratkoročnih izvora.

[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]