Postupak pred organom javne vlasti

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja inicira tražilac, podnošenjem zahteva za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja organu vlasti koji raspolaže informacijom. Tražilac može biti svako fizičko i pravno lice – domaće i strano. Zahtev se može podneti kako u pismenom, tako i u usmenom obliku. Organ vlasti može propisati obrazac za podnošenje zahteva, ali mora razmotriti i zahtev koji nije sačinjen na tom obrascu. Kada se informacija traži usmeno, zahtev se saopštava u zapisnik koji vodi ovlašćeno lice organa javne vlasti za pristup informacijama, a takav zahtev se unosi u posebnu evidenciju. Na njega se primenjuju rokovi kao da je zahtev podnet pismeno.

Tražilac u zahtevu navodi:

  • naziv organa vlasti,
  • svoje ime, prezime, adresu, odnosno sedište ako je tražilac pravno lice,
  • opis informacije koja se traži,
  • druge podatke koji olakšavaju pronalaženje informacije.

Tražilac ne mora navesti razlog za podnošenje zahteva, a zahtev organa javne vlasti da on to učini smatra se prekršajem utvrđenim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja(čl. 46. st.1. tač.1).

Ukoliko je zahtev nepotpun ili neuredan, ovlašćeno lice organa javne vlasti dužno je da, bez nadonade, pouči tražioca kako da ukloni nedostatke. Ako tražilac ne otkloni nedostatke u primerenom roku- 15 dana od dana prijema uputstva o dopuni, a nedostaci su takvi da se po zahtevu ne može postupati, organ vlasti će doneti zaključak o odbacivanju zahteva kao neurednog. Protiv ovog zaključka može se izjaviti žalba Povereniku.

U zavisnosti od situacije, postoje tri roka u kojima je organ javne vlasti dužan da postupi po zahtevu:

  1. Bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva,
  2. Ukoliko organ vlasti iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da u roku od 15 dana postupi po zahtevu tražioca, dužan je da ga o tome, najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema zahteva, obavesti i odredi naknadni rok u kojem će postupiti po zahtevu, a koji ne može biti duži od 40 dana od dana prijema zahteva. Rok od sedam dana je prekluzivan, što znači da po njegovom isteku organ vlasti nije ovlašćen da produži rok za postupanje po zahtevu,
  3. U roku od 48 sati od prijema zahteva, ako se zahtev odnosi na informaciju o:
  • zaštiti života i slobode pojedinca,
  • ugrožavanju ili zaštiti zdravlja stanovništva,
  • ugrožavanju ili zaštiti životne sredine.

Ukoliko organ vlasti ne odgovori u propisanom roku na zahtev, tražilac može uložiti žalbu Povereniku, jer se tada radi o ”ćutanju uprave”.

Ako organ vlasti udovolji zahtevu tražioca, on će zajedno sa obaveštenjem o tome da će tražiocu staviti na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno izdati mu kopiju tog dokumenta, saopštiti tražiocu vreme, mesto i način na koji će mu informacija biti stavljena na uvid, iznos nužnih troškova izrade kopije dokumenta, a u slučaju da ne raspolaže tehničkim sredstvima za izradu kopije, upoznaće tražioca sa mogućnošću da upotrebom svoje opreme izradi kopiju.

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju vrši se u službenim prostorijama organa vlasti.

Tražilac može iz opravdanih razloga tražiti da uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju izvrši u drugo vreme od vremena koje mu je odredio organ od koga je informacija tražena.

Licu koje nije u stanju da bez pratioca izvrši uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju, omogućiće se da to učini uz pomoć pratioca.

Ako udovolji zahtevu, organ vlasti neće izdati posebno rešenje, nego će o tome sačiniti službenu belešku.

Ako organ vlasti odbije da u celini ili delimično obavesti tražioca o posedovanju informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda, odnosno uputi kopiju tog dokumenta, dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od prijema zahteva, donese rešenje o odbijanju zahteva i da to rešenje pismeno obrazloži, kao i da u rešenju uputi tražioca na pravna sredstva koja može izjaviti protiv takvog rešenja.

Kada organ vlasti ne poseduje dokument koji sadrži traženu informaciju, proslediće zahtev Povereniku i obavestiće Poverenika i tražioca o tome u čijem se posedu, po njegovom znanju, dokument nalazi. Po prijemu zahteva Poverenik proverava da li se dokument koji sadrži traženu informaciju na koju se zahtev odnosi nalazi u posedu organa vlasti koji mu je prosledio zahtev. Ako utvrdi da se traženi dokument ne nalazi u posedu organa vlasti koji mu je prosledio zahtev tražioca, Poverenik će dostaviti zahtev organu vlasti koji taj dokument poseduje, osim ako je tražilac odredio drugačije, i o tome će obavestiti tražioca ili će tražioca uputiti na organ vlasti u čijem posedu se nalazi tražena informacija.

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju je besplatan.

Kopija dokumenta koji sadrži traženu informaciju izdaje se uz obavezu tražioca da plati naknadu nužnih troškova izrade te kopije, a u slučaju upućivanja i troškove upućivanja.

Vlada propisuje troškovnik na osnovu koga organ obračunava troškove iz prethodnog stava.

Od obaveze plaćanja naknade oslobođeni su:

  • novinari, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi obavljanja svog poziva,
  • udruženja za zaštitu ljudskih prava, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi ostvarivanja ciljeva udruženja,
  • sva lica kada se tražena informacija odnosi na ugrožavanje, odnosno zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, osim u slučajevima iz člana 10. stav 1. Zakona.

Kada je tražena informacija već objavljena i dostupna u zemlji ili na internetu ne može se ostvariti pravo na besplatnu kopiju.

Poverenik prati praksu naplaćivanja naknade i oslobađanja od naknade i upućuje preporuke organima vlasti radi ujednačavanja te prakse.

[/av_textblock]