Regulatorna tela za harmonizaciju računovodstvenih propisa

[av_heading heading=’Regulatorna tela za harmonizaciju računovodstvenih propisa’ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ padding=’10’ color=” custom_font=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Miljana Čavić

Reviziju sproveo: Ivan Stefanović

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]
Razlike u nacionalnim poslovnim okruženjima se neminovno odražavaju i na računovodstvene propise i računovodstvenu praksu pojedinih zemalja. Računovodstveni propisi se razlikuju od zemlje do zemlje i zbog toga mnogi kažu da koliko ima zemalja u svetu toliko je i računovodstvenih principa. Ono što se navodi kao ozbiljan problem različitih računovodstveni propisa jeste činjenica da jedno isto preduzeća locirano u različitim zemljama može imati različiti nivo profita zbog različitih računovodstvenih propisa. Preciznije, ako poredimo dva preduzeća, iz Nemačke i SAD, sa istim gudvilom, vrlo je verovatno da će preduzeće iz Nemačke imati viši nivo profita od istog preduzeća iz SAD, zbog različitih računovodstvenih propisa.

Faktori koji podstiču harmonizaciju nacionalnih računovodstvenih sistema, principa i standarda, dobijaju na značaju sa intenziviranjem procesa globalizacije. Na potrebu za harmonizacijom uticao je razvoj privrede, posebno međunarodne trgovine robom i kapitalom. Globalizacija sve više povećava i širi finansijske transakcije i zahteva podršku na polju međunarodno-uporedivog računovodstva, što sa svoje strane, rezultira sve većom internacionalizacijom računovodstva, koja je na najbolji način izražena u međunarodnim računovodstvenim pravilima, kao i usklađivanjem i specijalizacijom računovodstva kao struke. Treba napomenuti da je potpuna harmonizacija teško ostvariva.

Razlike u račnovodstvenim sistemima po pojedinim zemljama otežavaju odvijanje međunarodnih poslovnih operacija i povećavaju ukupne troškove. Otežavaju praćenje međunarodnih poslovnih tranakcija i vrednovanje performansi preduzeća ili filijala. U funkciji rešavanja ovih problema, brojna profesionalna računovodstvena udruženja i nacionalna regulatorna tela pokušavaju da harmonizuju različite računovodstvene sisteme i prakse. Najveći doprinos je do sada imalo formiranje Međunarodnog komiteta za računovodstvene standarde (The International Accaounting Standards Comittee – IASC) 1973. godine. Međunarodni komitet je 2001. godine zamenjen Međunarodnim odborom za računovodstvene standarde (International Accounting Standard Board – IASB). IASB je 2003. godine objavio 41 međunarodni standard. Pored IASB, u SAD figurira i Odbor za standarde finansijskog računovodstva (Financial Accounting Standards Board – FASB).

  1. Odbor za međunarodne za računovodstvene standarde – IASB

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB), osnovan u Londonu, počeo je sa radom 2001. godine kao naslednik Međunarodnog komiteta za računovodstvene standarde. Fondacija komiteta za međunarodne računovodstvene standarde (IASCF) obrazovala je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i Komitet za tumačenje međunarodnog finansijskog izveštavanja (IFRIC). Odbor ima za cilj da u javnom interesu razvija skup visokokvalitetnih globalnih računovodstvenih standarda koji zahtevaju transparentne i uporedive informacije o opšteprihvaćenim finansijskim izveštajima. U ostvarivanju tih ciljeva, IASB sarađuje sa nacionalnim kreatorima standarda kako bi se postiglo ujednačavanje računovodstvenih standarda širom sveta.

Fondacija komiteta za međunarodne standarde (IASCF) vrši izbor članova, nadzire i finansira rad IASB. Komitet za tumačenje međunarodnog finansijskog izveštavanja (IFRIC), obrazovan je od strane IASCF-a u martu 2002. godine. Uloga IFRIC-a je da pomaže IASB u uspostavljanju i poboljšanju standarda finansijskog izveštavanja i izveštavanja za korisnike, sastavljače i revizore finansijskih izveštaja, kao i da pravovremeno obezbeđuje uputstva za novo identifikovanu problematiku finansijskog izveštavanja koja nije posebno obrađena u standardima IASB.

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) u saradnji sa Komitetom za tumačenje međunarodnog finansijskog izveštavanja (IFRIC) doneo je Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) i Međunarodne standarde finansijskog izveštavanja (MSFI) sa tumačenjima, koja su sastavni deo navedenih standarda.

Tokom svog postojanja objedinio je 140 računovodstvenih tela iz 101 zemlje, izradio je i ažurirao veliki broj standarda koji su, danas, našli primenu u velikom broju zemalja u svetu.

Pored IASB u aktivnosti donošenja internacionalnih računovodstvenih standarda uključene su i druge institucije, i to:

  • Evropska Komisija,
  • Međudržavna radna grupa eksperata za međunarodne standarde računovodstva i izveštavanja UN i
  • Radna grupa za računovodstvene standarde OECD.

S osnovnim ciljem afirmacije standarda i podrške za njihovu primenu, IASB su podršku u radu pružali Međunarodni savez računovođa (IFAC), Nacionalne berze kapitala i Regionalne grupe računovođa, kao što su Savez računovođa Azije i Pacifika i Inter-američko račinovodstveno udruženje.

IASC je do sada izradio 41 međunarodni računovodstveni standard, radeći istovremeno i na revidiranju prethodno publikovanih standarda. Kao rezultata navedenih aktivnosti, pojedini Međunarodni računovodstveni standardi više nisu u primeni – ili su zamenjeni drugim standardima ili su pitanja koja oni tretiraju uključena u neku drugi Međunarodni računovodstveni standard.

S obzirom da ni Odbor ni računovodstvena profesija nemaju ovlašćenja da donesu sporazum o eventualno obaveznom priznavanju standarda (ili u eventualnoj podudarnosti sa međunarodnim računovodstvenim standardima), ključno je pitanje na koji način obezbediti priznavanje standarda i podršku za njihovu primenu.

  1. Odbor za standarde finansijskog računovodstva

Najpoznatija nacionalna institucija za standardizaciju u SAD, američki Odbor za standarde finansijskog računovodstva (Financial Accounting Standards Board – FASB), uspeo je da izvrši veliki uticaj na računovodstvo svojim standardima, poznatim kao US GAAP, ali nije uspeo da ih promoviše na svetskom nivou. FASB je organizacija privatnog sektora za donošenje standarda finansijskog računovodstva i izveštavanja. Finansira se iz doprinosa računovodstvenih firmi, industrije, finansijskih organizacija i pojedinaca na način koji mu osigurava nezavisnost od nepoželjnih uticaja. Izveštaji koje izdaje FASB odnose se na nove standarde ili na izmene prethodno objavljenih standarda. Objavio preko sto različitih izveštaja u kojima su sadržani novi ili modifikovani standardi.

Komisija za hartije od vrednosti i berzu (SEC)  vrši nadzor nad aktivnostima FASB-a tako što razmatra sve standarde koje FASB objavljuje kako bi oni dobili zakonksu podršku. Reč je nezavisnom regulativnom telu sa kvazi zakonskom snagom.

Komisija je uvek težila da ograniči svoje učešće u procesu donošenja računovodstvenih standarda na kontrolnu ulogu, a vodeću ulogu u tome prepuštala je drugim institucijama kao štu su Odbor za standarde finansijskog računovodstva (FASB).

Standardi FASB-a postaju službeno priznati u SAD čim ih odobri SEC, a njihovo dalje sprovođenje osigurava Američki institut računovođa (AICPA) čija pravila predviđaju suspenziju za članove koji se ne pridržavaju standarda FASB.

Jedan od razloga za prihvatanje međunarodnih računovodstvenih standarda (IFRS) od strane mnogih zemalja bio je to što ti standardi nisu US GAAP, ali su dovoljno slični US GAAP-u da budu prihvaćeni od strane najvećeg broja regulatornih institucija koje regulišu rad najpoznatijih svetskih berzi.

  1. Evropski model harmonizacije

Najambiciozniji i najpotpuniji program harmonizacije računovodstvenih sistema koncipiran je u okviru Evropske unije. Evropska komisija je donela set računovodstvenih direktiva, kojima nalaže svim zemljama članicama da svoje računovodstvene sisteme usklade i harmonizuju na podlozi njihovih principa i smernica. Ovim smernicama se nalaže evropskim kompanijama da usaglase računovodstvenu praksu, kao i da obezbede istinito i fer prikazivanje poslovnih operacija. Cilj EK je da smanji troškove i pospeši kretanje kapitala i pomogne investitorima da lakše i brže sagledaju i porede performanse preduzeća iz različitih zemalja. Usvajanjem ovih direktiva pokrenut je jedan ozbiljan, organizovan proces harmonizacije računovodstvenih sistema.

Pripreme za usklađivanje privrednog prava i stvaranje uslova za upoređivanje finasijsko-računovodstvenih izveštaja privrednih društava, EU je započela još 1965. godine. Predpripreme za stvaranje računovodstvenih direktiva započele su stručne organizacije privrednih revizora, međutim do konačnog određivanja važnih direktiva došlo je, tek, 1984. godine.

Jedinstvenim računovodstvenim direktivama se propisuje i definiše:

  • tip i format računovodstvenih izveštaja,
  • merni i vrednosni okvir u kojem se finansijki izveštaji pripremaju,
  • značaj konsolidovanih finansijskih izveštaja,
  • uslovi kontrole i revizije i
  • pravila poslovanja preduzeća koja se bave revizijom.

Proces harmonizacije se proširio i na zemlje koje nisu članice Unije. Procene su da EU ima bolje šanse u izgradnji jedinstvenog sistema računovodstvenih standarda od IASB. Ukoliko bi EU doživela potpunu harmonizaciju, ovi računovodstveni principi imaće veliki uticaj na IASB standarde. Postoji velika izvesnost da bi ih u tom slučaju prihvatile i duge zemlje, poput Japana, Kine, Australije, Rusije i dugih zemalja u tranziciji. Što bi za posledicu imalo postojanje dva sistema u globalnom računovodstvenom izveštavanju – FASB u SAD (i drugim zemljama NAFTA) i IASB u ostalim zemljama.

Literatura:

Combarros, J.L.L. (2000) Accounting and financial audit harmonization in the European Union, European Accounting Review, Vol.9, Iss. 4, pg. 643-654

Fritz, S., Lämmle, C. (2003) The International Harmonisation Process of Accounting Standards, Ekonomiska institutionen, Swiden

Martić, S. (1998) Uporedni računovodstveni sistemi, CID Ekonomski fakultet, Beograd

Nobes, C., Parker, R. (2000) Comparative International Accounting, Prentice Hall

Rakita, B. (2006) Međunarodni biznis i menadžment, CID Ekonomski Fakultet, Beograd

Internet stranice:

Financial Accounting Standards Board – http://www.fasb.org/home (pristupljeno 19. I 2014.)

International Accaounting Standards Comittee- http://www.ifrs.org/Pages/default.aspx (pristupljeno 18. I 2014.)

Accounting–FinancialReporting – http://ec.europa.eu/internal_market/accounting/index_en.htm
[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]