Sprovođenje statusne promene izdvajanje uz osnivanje na primeru preduzeća „IMLEK AD“ i uticaj na performanse preduzeća

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Sprovođenje statusne promene izdvajanje uz osnivanje na primeru preduzeća „IMLEK AD“ i uticaj na performanse preduzeća’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Marina Mihajlović

Reviziju sproveo: Ivan Stefanović

Januar, 2016

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Transakcija odvajanje uz osnivanje vrsta je statusne promene odvajanja i podrazumeva da preduzeće prenosi deo svoje imovine i obaveza na jedno ili više novoosnovanih preduzeća.
Deo preduzeća koji se odvojio nastavlja sa poslovanjem osnivanjem novog preduzeća. Vlasništvo nad preduzećem od kojeg se deo odvojio i nad samim odvojenim delom koji nastavlja da posluje kao novoosnovano preduzeće, zavisno od postignutog dogovora, može biti identično kao i pre odvajanja ili potpuno drugačije strukturirano.
Danas se u konkretnim situacijama javlja veliki broj specifičnih motiva za sprovođenje statusne promene odvajanje uz osnivanje.
“Izoštravanje fokusa“, odnosno usmeravanje delatnosti kako odvojenog dela, tako i preduzeća nastalog nakon odvajanja njegovog dela, čest je motiv odvajanja kod preduzeća sa diversifikovanom delatnošću. Fokusiranje na samo određenu aktivnost omogućava specijalizaciju, uštedu u troškovima i veću profitabilnost. Odvajanjem pojedinih delova iz široko poslovno diversifikovanog preduzeća očekuje se smanjenje rizika ulaganja, kako u samom preduzeću, tako i u novonastalim preduzećima.
Ne manje značajan razlog za sprovođenje transakcije odvajanje uz osnivanje je obezbeđenje zaštite od neprijateljskih preuzimanja koji proizilazi iz činjenice da vlasnici preduzeća zadržavaju učešće u kapitalu i osamostaljenih celina i preduzeća od kojeg su se one odvojile.
Povoljan poreski tretman ove transakcije je još jedan faktor koji opredeljuje vlasnike za osamostaljivanje dela preduzeća.
Predmet ovog rada je statusna promena odvajanje uz osnivanje u preduzeću Imlek a.d., Beograd čijim sprovođenjem je nastalo novo preduzeće, a.d. Industrijske nekretnine.

1. OBELEŽJA TRANSAKCIJE ODVAJANjE UZ OSNIVANjE U SRBIJI

U Republici Srbiji pravni okvir transakcije odvajanje uz osnivanje čine, pre svega, Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji privrednih subjekata, Zakon o porezu na dodatu vrednost, kao i drugi zakoni i podzakonski akti koji regulišu ovu materiju. Osnovni cilj regulisanja ove statusne promene jeste zaštita kako samih vlasnika – akcionara, tako i poverilaca društava koja učestvuju u njoj.
Zakon o privrednim društvima iz 2004. godine definiše odvajanje uz osnivanje kao statusnu promenu kojom privredno društvo deljenik prenosi jedan ili više delova svoje imovine i pripadajući deo obaveza na jedno ili više time novoosnovanih društava ili na jedno ili više društava sa kojima se spaja u novoosnovano društvo, uz zamenu akcija/udela društva deljenika (i za taj iznos smanjenja njegovog osnovnog kapitala bez primene odredaba ovog zakona o smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za izdavanje akcija ili udela novih društava koja se time osnivaju akcionarima ili članovima društva deljenika i ako je potrebno, novčano plaćanje, koje ne prelazi 10% nominalne vrednosti tako izdatih akcija ili njihove računovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti.
U smislu Zakona o privrednim društvima iz 2004. godine pod statusnom promenom se podrazumeva spajanje, podela i odvajanje. Za razliku od ranijih propisa, Zakon o privrednim društvima iz 2011. godine statusnom promenom smatra i pripajanje. Takođe, novina koju uvodi novi zakon je da se umesto termina „odvajanje“ koristi termin „izdvajanje“.

U smislu učesnika u statusnoj promeni odvajanja, u Zakonu o privrednim društvima iz 2004. godine, za privredna društva učesnike u statusnoj promeni koriste se termini: društvo deljenik i novo društvo, dok se u Zakonu o privrednim društvima iz 2011. govori o društvu prenosiocu i društvu sticaocu. Odredbama člana 422. Zakona o privrednim društvima iz 2004. godine propisan je postupak sprovođenja statusne promene odvajanje uz osnivanje akcionarskog društva. U novom zakonu ova statusna promena nije posebno regulisana, odnosno nije definisan postupak za svaku statusnu promenu ponaosob, već su definisani jedinstveni postupci koji se moraju poštovati.
Shodno Zakonu o porezu na dodatu vrednost, prometom dobara i usluga ne smatra se prenos celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim prenosom postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu delatnost.
Odnosno, prenos dela imovine u postupku statusne promene odvajanje uz osnivanje od strane obveznika PDV-a – prenosioca imovine društvu sticaocu, nije predmet oporezivanja pod uslovom da je društvo sticalac obveznik PDV-a ili da je tim prenosom postalo obveznik PDV-a, kao i da društvo sticalac nastavlja da obavlja istu delatnost koju je obavljalo društvo prenosilac. Ukoliko društvo sticalac ne bi nastavilo da obavlja delatnost društva prenosioca, prenos imovine bi podrazumevao plaćanje PDV – a.
Pravne posledice statusne promene odvajanje uz osnivanje nastupaju danom njene registracije kod Agencije za privredne registre. Registracija se vrši se u skladu sa Zakonom o registraciji privrednih subjekata. Uz registracionu prijavu nacrta ugovora o odvajanju uz osnivanje radi registracije i objavljivanja tog nacrta, dostavlja se nacrt ugovora, kao i ostala dokumentacija propisana ovim zakonom. Istovremeno sa registracionom prijavom odvajanja uz osnivanje podnosi se i registraciona prijava smanjenja osnovnog kapitala privrednog subjekta od koga se vrši odvajanje (za iznos koji koji je pripao odvojenoj celini). Takođe, odvojene celine će imati obavezu registracije novog preduzeća.

2. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN STATUSNE PROMENE IZDVAJANjE UZ OSNIVANjE KOD PREDUZEĆA UČESNIKA

Kako bi se utvrdili pokazatelji na osnovu kojih se donose odluke o sprovođenju statusne promene odvajanje uz osnivanje, potrebna je informaciona osnova koju čine izveštaji koje priprema računovodstvo društva.
Zakonom kojim se reguliše oblast statusnih promena, predviđa se i sastavljanje specijalnih finansijskih izveštaja koji će na odgovarajući način obuhvatiti statusnu promenu kroz poslovne knjige.
Statusna promena izdvajanje uz osnivanje podrazumeva izdvajanje dela imovine i obaveza privrednog društva koje trpi dezinvestiranje i prenos na novoosnovano društvo. Sprovođenje statusne promene sa računovodstvenog aspekta regulisano je sledećim zakonskim i podzakonskim aktima: Zakon o računovodstvu ( Službeni glasnik RS, broj 62/2013); MRS 36 – Umanjenje vrednosti imovine, ( Službeni glasnik RS, broj 77/2010); MRS 38 – Nematerijalna ulaganja ( 77/2010).
Računovodstveni postupak podrazumeva: Sastavljanje deobnog bilansa od strane preduzeća prenosioca; Sastavljanje početnog bilansa stanja novoosnovanog preduzeća društva koji ima karakter osnivačkog bilansa.
Računovodstveni postupak izdvajanja uz osnivanje u preduzeću IMLEK AD sproveden je na osnovu Zakona o privrednim društvima iz 2004. godine ( Službeni glasnik RS, broj 125/2004) i Zakona o računovodstvu i reviziji iz 2006. godine ( Službeni glasnik RS, broj 46/06 i 111/09 ).
Ovim zakonima bilo je predviđeno da društvo sastavi tri vrste izveštaja: Vanredni finansijski izveštaj; Početni bilans društva deljenika; Početni bilans novoosnovanog društva.
Na osnovu vanrednog izveštaja koji je podrazumevao vršenje popisa, vršena je podela imovine, obaveza i kapitala. Početni bilans društva bio je prikaz imovine, obaveza i kapitala koji ostaju društvu deljeniku a koji su bili iskazani po knjigovodstvenoj vrednosti. Početni bilans novog društva je prikazivao imovinu, obaveze i kapital koji su vrednovani ili po knjigovodstvenoj vrednosti ili po fer vrednosti.
Nacrtom ugovora i aneksom, kao dan obračuna izdvajanja određej je 31.12.2010. godine. Ovom odlukom Imlek je iskoristio redovni godišnji finansijski izveštaj za 2010. godinu kao relevantan izveštaj za sprovođenje stausne promene. Redoni godišnji izveštaj ( bilans stanja ) je osnova za raspodelu imovine, obaveza i kapitala koja je definisana u nacrtu ugovora. Na osnovu bilansa stanja vrši se popis imovine i obaveza koje se prenose na novo društvo i koji je osnov za sastavljanje početnog bilansa novoosnovanog preduzeća Industrijske nekretnine.
Društvo deljenik je na novoosnovano društvo Industrijske nekretnine prenelo imovinu ukupne vrednosti od 591.167 hinjada dinara, a koja se sastoji od nespornih i potencijalnih prava korišćenja i prava vlasništva na određenim nekretninama sa delom pripadajuće neodvojive opreme u iznosu od 437.448. hilnjada dinara, zatim 100% udela u preduzeću za proizvodnju, usluge i trgovinu IMK TREJD d.o.o. iz Kumanova u iznosu od 140.344. hiljada dinara i 13.375.000,00 dinara novčanih sredstava.
Nepokretna imovina koja je prenešena na novoosnovano društvo Industrijske nekretnine ne služi osnovnoj delatnosti preduzeća Imlek ( društva deljenika ), odnosno predstavlja tzv. „non core busines“.
Računovodstveno evidentiranje u poslovnim knjigama društva deljenika podrazumeva isknjižavanje po knjigovodstvenoj vrednosti imovine i obaveza koje se prenose na novo društvo. Shodno tome, Imlek je sproveo isknjižavanje odobrenjem sledećih pozicija imovine: zemljišta, građevinskih objekata, opreme, učešća u kapitalu IMK TREJD d.o.o., gotovine i gotovinskih ekvivalenata.
Isknjižavanje imovine i obaveza se vrši nakon prenosa na novoosnovano društvo, tj. nakon njegove registracije. Isknjižavanje se vrši po knjigovodstvenoj vrednosti.

 Računovodstveno obuhvatanje u poslovnim knjigama novoosnovanog društva podrazumeva priznavanje prenete imovine, obaveza i kapitala. Ukoliko se vrši ponovno provenjivanje, evidentiranje u poslovnim knjigama društva sticaoca vrši se po procenjenim vrednostima. U tom slučaju, početni bilans novog društva neće biti jednak imovini koja se isknjižava iz društva prenosioca. Shodno pojedinačnim vrednostima stalne imovine koja je predstavljena u nacrtu i aneksu ugovora sa vrednostima koje su predstavljene u napomenama uz finasijske izveštaje preduzeća Imlek za 2011. godinu vidi se da je Imlek vršio ponovnu procenu imovine.
3. UTICAJ STATUSNE PROMENE IZDVAJANjE UZ OSNIVANjE NA PERFORMANSE PREDUZEĆA UČESNIKA

Prilikom donošenja odluke o sprovođenju statusne promene izdvajanje uz osnivanje, treba voditi računa o finansijskom položaju oba društva. Finansijski položaj oba društva treba da bude identičan nakon izdvajanja, jer su oba društva zaslužna za stvaranje tog finansijskog položaja.
Organi upravljanja društva prenosioca treba da ocene trenutni i procene očekivani finansijski položaj društva nakon sprovođenja promene.
Na osnovu uvida u finansijske izveštaje preduzeća Imlek a.d. i preduzeća Industrijske nekretnine d.o.o., a koji su dati u prilogu rada, izvršena je analiza performansi, merena pokazateljima likvidnosti i pokazateljima profitabilnosti.

3.1. POKAZATELjI RENTABILNOSTI PREDUZEĆA IMLEK AD I PREDUZEĆA IMLEK

Tabelarnim prikazima dat je pregled pokazatelja rentabilnosti preduzeća učesnika u sprovedenoj statusnoj promeni.

Tabelarni prikaz br.1 – Pokazatelj likvidnosti preduzeća INEK ( u 000 din)
ОPIS 2011 2012 2013
Racio оpšte likvidnosti 125,29 357,089 708,897

Tabelarni prikaz br.2 – Pokazatelj likvidnosti preduzeća INEK ( u 000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Racio reducirane likvidnosti 15,10 226,057 445,918
Tabelarni prikaz br.3–Pokazatelj likvidnosti preduzeća IMLEK (000 din)
Оpis 2011 2012 2013
Racio оpšte likvidnosti 1,47 0,64 0,59

Tabelarni prikaz br.4–Pokazatelj likvidnosti preduzeća IMLEK (000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Racio reducirane likvidnosti 1,12 0,054 0,49

U godini u kojo je izvršena statusna promena, privredno društvo Imlek a.d neznatno popravlja likvidnost merenu raciom opšte likvidnosti u odnosu na godinu pre statusne promene u kojoj je racio opšte likvidnosti iznosio 1,42. Naredne dve godine društvo ugrožava likvidnost merenu raciom opšte likvidnosti usled povećanja kratkoročnih obaveza.
Racio reducirane likvidnosti je u godini sprovođenja statusne promene neznatno je veći u odnosu na 2010. godinu u kojoj je iznosio 1,11.
Preduzeće Imlek je imalo relativno dobre pokazatelje likvidnosti u godini pre sprovođenja statusne promene i u godini u kojoj je statusna promena sprovedena, dok je u 2012. i 2013. godini . likvidnost smanjena.
Kada je u pitanju novoosnovano preduzeće Industrijske nekretnine, na osnovu navedenih prikaza može se videti da je preduzeće imalo izuzetno visoke pokazatelje likvidnosti. Razlog visokih racia opšte likvidnosti je veliki iznos stalnih sredstava namenjenih prodaji. Sve nekretnine, postrojenja i oprema koji su stečeni statusnom promenom evidentirani su u okviru obrtne imovine kao stalna sredstva namenjena prodaji. Međutim, u pitanju su sredstva koja se na tržištu realizuju znatno sporije u odnosu na drugu obrtnu imovinu.
Visoka vrednost racia reducirane likvidnosti rezultat je znatno većih iznosa gotovine u odnosu na mali iznos kratkoročnih obaveza.
Preduzeće Industrijske nekretnine, sa jedne strane, ostvaruje veoma visoke pokazatelje likvidnosti, što pokazuje da društvo može da odgovori na svoje kratkoročne obaveze, dok sa druge strane, visoki pokazatelji likvidnosti ukazuju na neiskorišćenost resursa koji su neaktivni i ne stvaraju vrednost.

3.2. POKAZATELjI RENTABILNOSTI PREDUZEĆA IMLEK A.D I PREDUZEĆA INEK D.O.O.

Tabelarnim prikazima dat je pregled pokazatelja profitabilnosti preduzeća učesnika u sprovedenoj statusnoj promeni

Tabelarni prikaz br.5–Pokazatelj rentabilnosti preduzeća INEK(000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Roa 4,5 -28,41 1,61

Tabelarni prikaz br.6.–Pokazatelj rentabilnosti preduzeća INEK(000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Roe 4,53 -28,39 -1,60

Tabelarni prikaz br.7.–Pokazatelj rentabilnosti preduzeća IMLEK(000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Roa 11,39 13,29 8,98

Tabelarni prikaz br.8.–Pokazatelj rentabilnosti preduzeća IMLEK(000 din)

Оpis 2011 2012 2013
Roe 19,68 25,94 21,76

Pokazatelji rentabilnosti u preduzeću Industrijske nekretnine, u godini u kojoj je sprovedena statusna promena pokazuju pozitivne rezultate. U naredne dve godine rentabilnost društva je znatno slabija, pa privredno društvo ostvaruje gubitke. Statusnom promenom, na ovo društvo su prenete nekretnine, zemljište, građevinski objekti i oprema. Pretežna delatnost društva je prodaja i kupovina vlastitih nekretnina, pa je društvo donelo odluku da stečenu stalnu imovinu proda.
Međutim, slaba mogućnost prodaje na tržištu i redovni troškovi poslovanja uticali su na to da društvo ima loše pokazatelje rentabilnosti.
U preduzeću Imlek je nakon sprovođenja statusne promene došlo do poboljšanja pokazatelja rentabilnosti merene stopom prinosa na ukupnu poslovnu imovinu ( ROA) i stopom prinosa na sopstveni kapital ( ROE ).
Jedino je tokom 2013. godine evidentiran značajniji pad rentabilnosti meren stopom prinosa na ukupnu poslovnu imovinu. Razlog su izvršena ulaganja u stalnu imovinu, posebno u učešćima u kapitalu.

ZAKLjUČAK

Danas se u praksi javlja veliki broj specifičnih motiva za sprovođenje statusne promene odvajanje uz osnivanje., poput izoštravanja fokusa, smanjenja rizika ulaganja, zaštite od neprijateljskih preuzimanja, povoljnog poreskog tretmana i niza drugih.
U literaturi se ističe mišljenje da su loše performanse pokretači dezinvestiranja.
Prilikom donošenja odluke o sprovođenju statusne promene izdvajanje uz osnivanje, od posebnog je značaja finansijski položaj privrednog društva prenosioca. Organi upravljanja treba da ocene trenutni i procene očekivani efekat na preformanse društva.
Finansijski položaj oba društva treba da bude identičan nakon izdvajanja, jer su oba društva zaslužna za stvaranje tog finansijskog položaja.
Na osnovu sprovedene analize može se uočiti da je preduzeće Imlek nakon statusne promene imalo lošije pokazatelje likvidnosti, što se može povezati sa povećanjem kratkoročnih obaveza. Pokazatelj rentabilnosti mereni stopom prinosa na ukupna poslovna sredstva pokazuje bolje kretanje nakon izdvajanja. Dobri pokazatelji renatbilnosti rezultat su povećanja prihoda od prodaje. Pokazatelji rentabilnosti za preduzeće Imlek ukazuju na bolje kreiranje vrednosti za akcionare.
Za razliku od preduzeća Imlek, preduzeće Industrijske nekretnine je imalo bolje pokazatelje likvidnosti, ali znatno slabiju rentabilnost poslovanja. Struktura imovine koja je preneta na Industrijske nekretnine je uticala na racia likvidnosti. Kretanja pokazatelja rentabilnosti se mogu vezati za specifičnost poslovanja preduzeća Industrijske nekretnine.

LITERATURA
1. Zakon o privrednim društvima, („Službeni glasnik RS“, broj 125/04 )
2. Zakon o privrednim društvima, („Službeni glasnik RS“, broj 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015)
3. Zakon o registraciji Privrednih subjekata, ( „Službeni glasnik RS“, br. 55/2004, 61/2005,111/2009, dr.Zakoni
4. Zakon o porezu na dodatu vrednost, (”Službeni glasnik RS”, br. 84/04 , 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15)
5. Zakon o računovodstvu i reviziji ( „Službeni glasnik RS“, broj 46/2006, 111/2009 )
6. Nacrt ugovora o odvajanju akcionarskog društva IMLEK AD uz osnivanje društva Industrijske nekretnine d.o.o.
7. Aneks ( preciziranje ) ugovora o odvajanju akcionarskog društva IMLEK AD uz osnivanje društva Industrijske nekretnine d.o.o.
8. Napomene uz finansijski izveštaj, (2010), industrija mleka i mlečnih proizvoda A.D Imlek
9. http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/20/zakoni/rac_racunovodstvo.pdf
10. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/zakon_o_privrednim_drustvima_2015-03-31_130335.pdf
11. http://www.poreskauprava.gov.rs/pravna-lica/pdv/zakon/202/zakon-o-porezu-na-dodatu-vrednost.html
12. http://www.paragraf.rs/propisi_download/zakon_o_registraciji_privrednih_subjekata.pdf
13. http://www.aod.rs/pdf/Zakon-o-privrednim-drustvima.pdf

[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]