Diskontna stopa

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Diskontna stopa’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Reviziju sproveo: Filip Matović

Autor: Ivana Marić

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Za uspešnu ocenu investiconih projekata je neophodno uzeti u obzir preference vremena, tj. primeniti diskontni račun ili račun aktuelizacije kojim se nizovi budućih iznosa svode na neko odabrano zajedničko vreme. Osnovu diskontnog računa čini diskontna stopa.[1] Uopšteno diskontna stopa ili eskontna stopa je kamatna stopa po kojoj centralna banaka daje poslovnim bankama kredite za likvidnost, međutim češće se vezuje za sam proces diskontovanja i merenja vremenske vrednosti novca.

Diskontna stopa (i):

        • cena odricanja od potrošnje
        • oportunitetni trošak ulaganja u projekat istog nivoa rizika
        • prinos koji se očekuje od ulaganja u projekat istog nivoa rizika

Diskontna stopa se ne primenjuje direktno (kao delilac ili množilac) prilikom izračunavanja diskontnog računa, već se prvo izračunavaju diskontni faktori (ili faktori sadašnje vrednosti), pomoću kojih se diskontuju budući prinosi na sadašnju vrednost. Diskontni faktor 1/(1+i)n predstavljasadašnju vrednost 1 din ostvarenog u budućim godinama ili vrednost iz finansijske tablice.

Postupak određivanja diskontne stope prilagođen je definisanom konceptu novčanog toka:

        • za novčani tok posle servisiranja dugova diskontna stopa predstavlja cenu sopstvenog kapitala
        • za novčani tok pre servisiranja dugova izražava ponderisanu prosečnu cenu kapitala (WACC)

Danas postoji čitav niz dinamičkih pokazatelja koji su zasnovani na tehnici diskontovanja i koji se uspešno koriste za ocenu investicionih projekata. Međutim ono sto dovodi u pitanje tačnost ovih pokazatelja, a samim tim i valjanost investicione odluke jeste upravo diskontna stopa (uzimanje previše velike ili previše male diskontne stope dovodi do precenjivanja ili podcenjivanja vrednosti pokazatelja). Izbor realne diskontne stope predstavlja značajnu teškoću s obzirom da ova stopa zavisi od mnogobrojnih faktora i još uvek ne postoji utvrđen matematički postupak za odabiranje optimalne stope, zbog toga je izbor opterećen subjektvizmom čoveka, koji vršeći taj izbor, određuje težinu i uticaj pojedinih faktora, shodno ličnom znanju i preferencama. Često se radi uprošćenje diskontnog računa- uzima kamatna stopa sa tržišta kapitala, ali nešto uvećana tj. korigovana za premiju rizika.

Diskontna stopa se obično izjednačava sa kamatnom stopom, međutim ta veza nije jednostavna i važi samo u nekim specijalnim slučajevima. Naime, diskontna stopa se izjednačava sa kamatnom stopom jedino u uslovima perfektnog tržišta kapitala, tj. kada je količina kapitala koja stoji na raspolaganju neograničena, te je stoga i kamatna stopa nepromenjena. S obzirom da tržište kapitala nije perfektno čak ni u visoko razvijenim zemljama, logično je očekivati da će se kamatna stopa menjati sa iznosom datih ili primljenih zajmova iz čega sledi da se diskontna stopa ne može izjednačiti sa kamatnom stopom.[2]

Diskontna stopa u tom sučaju predstavlja oportunitetni trošak koji nastaje usled odlaganja dobijanja nekog prihoda.[3]

Neki od faktora koji utiču na formiranje diskontne stope su:

        • raspoloživa količina sredstava- sopstvenih i pozajmljenih
        • kamatna stopa po kojoj se može dobiti ili dati zajam
        • rizik davanja ili preuzimanja sredstava
        • opšte stanje preduzeća- razvojna i finansijska politika
        • ekonomska politika zemlje
        • stopa inflacije
        • stanje na međunarodnom tržištu kapitala

Teškoće određivanja diskontne stope se posebno ogledaju u slučajevima kada je period za koji se vrši diskontovanje jako dug, te je potrebno i diskontnu stopu predvideti za duži vremenski period, mada se u praksi najčešće uzima u obzir konstantna diskontna stopa. Zbog toga se u konkretnim slučajevima ocene investicija, da bi se smanjila složemost i uprostio račun, često koristi kamatna stopa ili nešto uvećana. Ukoliko se za za realizaciju projekta dobija zajam, onda se za proračun uzima kamatna stopa po kojoj se dobija zajam. Ukoliko se za realizaciju investiconog projekta koriste sopstvena sredstva, za proračun se upotrebaljava kamatna stopa ko kojoj bi se mogla dati sredstva na zajam.[4]

U zapadnim zemljama se smatra da ove kamatne stope treba uvećati za određen broj poena, najčešće se predlaže 2, zbog toga što se pri proračunu efikasnosti investicija u preduzeću ne uzimaju u obzir ulaganja koja vrši zajednica uistraživanja ili infrastrukturu, a koja veoma utiču na objekat u koje je investiralo preduzeće.

Svi ovi načini prevazilaženja nedostataka diskontnog računa koji se ogledaju u težini izbora realne diskontne stope, sa svoje strane, opet predstavljaju jednu aproksimaciju koja ima značajan uticaj na valjanost kriterijuma i ocenu investicija. I dalje ne postoji neko optimalno rešenje za ovaj problem, ali se kao određeno poboljšanje može preporučiti korišćenje analize osetlivosti kriterijuma na različite vrednosti diskontne stope.

Treba napomenuti da pored tehnike diskontovanja u praksi se koristi i tehnika ukamaćivanja koja se takođe bazira na diskontnoj stopi. Zapravo diskontovanje i ukamaćivanje su dve strane iste medalje koje su matematički povezane diskontnom stopom (i) i brojem godina (n).

Sve to imajući u vidu da je diskontovanje svođenje budućih iznosa na sadašnje vreme, a ukamaćivanje njegov inverzni postupak, svođenje sadašnje vrednosti iznosa na buduće.

Da zaključimo, diskontna stopa je kamatna stopa sa kojom se obavlja diskontni račun i pod uticajem je velikog broja faktora koji opredeljuju njen izbor. Međutim, merenje uticaja pojedinih faktora pa i sam izbor vrednosti diskontne stope nije u domenu egzaktnih proračuna. Može se reći da je ona kod preduzeća koja se finansiraju isključivo sopstvenim sredstvima približno jednaka oportunitetnom trošku ulaganja sopstvenog kapitala, a kod preduzeća koja se zadužuju jednaka ukupnom trošku kapitala (WACC). Primena diskontne stope je dosta doprinela efikasnoj oceni investicija i predstavlja jednu od osnovnih upravljačkih veličina za efikasnu alokaciju investicionih sredstava u nacionalnoj ekonomiji, kao i za alokaciju sredstava na pojedine delove preduzeća.

[1] Upravljanje finansijama: Osnove i principi, Nevenka Žarkić- Joksimović, Beograd 2010, str. 87

[2] Upravljanje investicijama, Dejan Petrović, Beograd 2008.

[3] Metode za donošenje investicionih odluka, Bendeković J, Ekonomski institut, Zagreb 1970.

[4] Upravljanje investicijama, Dejan Petrović, Beograd 2008.

[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]