Komparativna analiza ključnih makroekonomskih indikatora– Srbija i zemlje u okruženju

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Komparativna analiza ključnih makroekonomskih indikatora– Srbija i zemlje u okruženju’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Autor: Miljana Matović

Reviziju sproveo : Ivan Stefanović

Januar, 2016

[/av_textblock]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Uvod

 

Predmet rada jeste komparativna analiza ključnih makroekonomskih indikatora Srbije i zemalja u okruženju – Mađarske, Rumunije, Bugarske, Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Cilj jeste sagledavanje trenutnog stanja u posmatranim zemljama i utvrđivanje promena tokom vremenskog perioda od 5 godina, i to od 2010. do 2014. godine kako bi se dobila jedna šira slika, i ukazalo na eventualne probleme i moguća rešenja.

U prvom delu se analizira bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, u drugom delu privredni rast i inflacija, u trećem delu se sagledava stanje u bilansu tekućih transakcije i promene nezaposlenosti. U poslednjem delu su predstavljene promene fiskalnog deficita i javnog duga.

 

  1. Bruto domaći proizvod (BDP) i BDP po glavi stanovnika (per capita)

Bruto domaći proizvod predstavlja zbir proizvedenih dobara i usluga u određenom vremenskom periodu (obično u toku jedne godine) u jednoj nacionalnoj ekonomiji.

Prilikom izračunavanja, može se poći od naturalnog ili vrednosnog aspekta. Prvi aspekt se odnosi na zbir kvalitativno različitih proizvoda i usluga, a pošto se različiti proizvodi i usluge izražavaju u različitim mernim jedinicama poželjniji je drugi aspekt koji podrazumeva izračunavanje preko cena kao zajedničke karakteristike.

BDP po glavi stanovnika (per capita) jeste značajan pokazatelj životnog standarda jedne zemlje i dobija se kao odnos BDP i broja stanovnika jedne zemlje.

U Tabeli 1. dat je uporedan pregled BDP (u milijardama evra) i BDP-a per capita za Srbiju i zemlje u okruženju i to za period od 2010. do 2014. godine. Primećujemo da najveću vrednost BDP-a ima Rumunija, slede Mađarska i Hrvatska, zatim Bugarska i Srbija, a najmanju vrednost Crna Gora. Ovaj pokazatelj govori o veličini ekonomije jedne zemlje, a primetno je da je rasla njegova vrednost u većini posmatranih zemalja poslednjih pet godina izuzev Srbije, Hrvatske i Crne Gore gde je bilo neznatnih oscilacija. Za dobijanje jasnije slike životnog standarda pratimo promene BDP-a per capita. Najveću vrednost BDP-a per capita imaju Mađarska i Hrvatska, slede Rumunija i Bugarska, dok je najniži BDP per capita u Albaniji. Srbija je na sestom mestu, ispred nje je i Crna Gora. Ono što se može zaključiti je da se ovaj pokazatelj nije bitnije menjao tokom posmatranog perioda u svim zemljama.

Tabela 1. BDP (u milijardama EUR) i BDP per capita

    Godine

Zemlje

BDP BDP per capita
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Srbija 29,3 33,8 31,0 34,1 33,5 4,023 4,672 4,300 4,762 4,673
Crna Gora 3,1 3,2 3,1 3,3 3,4 5,015 5,208 5,062 5,340 5,489
BiH 12,5 12,8 13,0 13,5 13,8 3,216 3,301 3,352 3,476 3,571
Hrvatska 45,0 45,0 44,0 44,0 43,0 10,490 10,512 10,309 10,338 10,151
Mađarska 98,2 100,7 99,0 101,3 104,2 9,800 10,000 9,900 10,100 10,500
Rumunija 127 133 134 145 150 5,901 6,214 6,262 6,792 7,527
Bugarska 36,8 40,1 40,9 41,0 42,0 4,899 5,474 5,620 5,671 5,833
Makedonija 7,1 7,5 7,6 8,1 8,5 3,456 3,662 3,678 3,926 4,128
Albanija 9,1 9,2 9,7 9,7 10,1 3,165 3,235 3,435 3,471 3,637

 

  1. Privredni rast (BDP, godišnja promena u %) i inflacija (index potrošačkih cena , godišnja promena u %)

Privredni r ast se odnosi na uvećanje vrednosti proizvodnje nacionalne ekonomije tokom vremena. Kontinuirani privredni rast je važna pretpostavka rešavanja ključnog ekonomskog zadatka u svakoj privredi definisanog kao nastojanje da se u što moguće većem stepenu zadovolje rastuće potrebe ljudi upotrebom ograničenih resursa.

Inflacija se odnosi na rast opšteg nivoa cena. Brojni su razlozi što je u mnogim zemljama primarni cilj monetarne politike stabilnost cena, pre svega uticaj na gubljenje poverenja u nacionalnu valutu, delovanje na preraspodelu bogatstva, pogoršanje stanja u bilansu tekućih transakcija, uticaj na rast javnih rashoda i povećanje fiskalnog deficita, smanjenje motivacije za rad i štednju. Smatra se “da rast cena do 3% nije inflacija, a i da je rast cena do 5% blaga inflacija koja stimulativno deluje na ekonomski rast. Nevolje sa inflacijom su što se blage lako pretvaraju u umerene a one u visoke i hiperinflacije, koje imaju razorno dejstvo na prave ekonomske vrednosti.”

Nasuprot tome jeste pojava deflacije, odnosno pad opšteg nivoa cena. Iako kratkoročno može pozitivno uticati na standard građana i konkurentnost preduzeća, u dugom roku vodi padu zaposlenosti i recesiji.

U Tabeli 2. dati su podaci za privredni rast izražen preko BDP-a kao relativna promena na godišnjem nivou i za inflaciju merenu indeksom potrošačkih cena.  Kao što se može primetiti na bazi podataka, Albanija i Bugarska su jedine zemlje koje tokom posmatranog perioda nisu imale negativan privredni rast. Kod ostalih zemalja su primetne oscilacije tokom perioda.

Tabela 2. Privredni rast (BDP, godišnja promena u %) i inflacija (index potrošačkih cena , godišnja promena u %)

Godine

Zemlje

Privredni rast                           Inflacija           
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Srbija 0,6 1,4 -1,0 2,6 -1,8 6,1 11,2 7,3 7,9 2,1
Crna Gora 2,5 3,2 -2,6 3,3 1,5 0,8 2,8 5,1 0,3 -0,3
BiH 0,8 1,0 -1,2 2,5 0,8 2,1 3,7 2,1 -0,1 -0,9
Hrvatska -1,7 -0,3 -2,2 -0,9 -0,4 1,8 2,1 4,7 0,3 -0,5
Mađarska 0,8 1,8 -1,5 1,5 3,6 4,7 4,1 5,0 0,4 -0,9
Rumunija -0,8 1,1 0,6 3,4 2,8 8,0 3,1 5,0 1,6 0,8
Bugarska 0,7 2,0 0,5 1,1 1,7 4,5 2,8 4,2 -1,6 -0,9
Makedonija 3,4 2,3 -0,5 2,7 3,8 1,6 3,9 3,3 2,8 -0,3
Albanija 3,7 3,2 1,0 1,5 1,9 3,6 3,5 2,0 1,9 1,6

Primećujemo da je došlo do najvećeg povećanja u poslednjoj posmatranoj godini u odnosu na prethodnu u Mađarskoj i Makedoniji, a do manjeg u Albaniji i Bugarskoj. Imajući u vidu prirodne nepogode, poplave u maju 2014., u Srbiji, Hrvatskoj i BiH je primetan negativan uticaj na privredni rast.

Kada posmatramo stanje inflacije, primećujemo da je do 2012. godine u svakoj zemlji postojala inflacija, pri čemu je primetno najviša bila u Srbiji. U 2014. godini u većini zemalja je prisutna deflacija, izuzev Srbije, Albanije i Rumunije gde je bila 0,8%. Objašnjenje za ovakav trend može se pronaći u posledicama krize koja je usled povećane štednje, smanjivanja zarada i pada kupovne moći dovela do ovakvog stanja.

  1. Nezaposlenost i stanje u bilansu tekućih transakcija

Nezaposlenost jeste važan makroekonomski pokazatelj jer u slučaju visoke stope nezaposlenosti dolazi do smanjenja zarada, pada životnog standarda, nedovoljnog korišćenja kapaciteta, ali i do socijalnih posledica. Jasno je da određeni nivo nezaposlenosti mora biti uvek prisutan i to je tzv. prirodna stopa nezaposlenosti za koju se u literaturi smatra da se kreće od 6-7%. Računski „stopa nezaposlenosti predstavlja učešće nezaposlenih u radnoj snazi.“

Tabela 3. Stopa nezaposlenosti i  deficit/suficit tekućih transakcija (% BDP)

Godine

Zemlje

Stopa nezaposlenosti Deficit/suficit tekućih transakcija
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Srbija 19,2 23,0 23,9 22,1 16,8 -6,9 -10,8 -12,0 -6,3 -5,7
Crna Gora 12,2 13,2 13,5 14,9 15,0 -22,9 -17,7 -18,7 -14,6 -15,4
BiH 42,8 43,8 45,9 44,6 43,6 -6,2 -9,9 -9,0 -5,7 -7,8
Hrvatska 18,6 18,6 20,9 21,6 19,6 -1,4 -0,6 -0,4 0,8 0,6
Mađarska 11,2 11,1 11,0 10,1 7,7 0,3 0,8 1,8 3,9 4,3
Rumunija 7,0 7,1 6,9 7,1 6,8 -4,7 -4,3 -4,7 -0,8 -0,4
Bugarska 9,5 10,4 11,5 11,8 10,7 -0,8 1,0 -0,3 1,8 0,9
Makedonija 32,1 31,4 31,0 29,0 28,0 -2,1 -2,5 -3,1 -1,8 -1,4
Albanija 13,7 13,4 14,1 17,1 18,0 -11,3 -13,2 -10,2 -10,6 -12,1

Platni bilans predstavlja dvostrani pregled ekonomskih transakcija zemlje sa inostranstvom u toku određenog vremenskog perioda, pri čemu je to uglavnom period od godinu dana. Tri osnovna dela platnog bilansa su bilans tekućih, bilans kapitalnih transakcija i bilans monetarnih rezervi. Bilans tekućih transakcija se sastoji od  trgovinskog bilansa – salda plaćanja za uvezenu robu i naplate za izvezenu robu i bilansa nerobnih transakcija (usluge, jednostrana transferna plaćanja). Deficit nastaje ako je uvoz veći od izvoza, suficit u obrnutom slučaju.

U Tabeli 3. su predstavljeni podaci za stopu nezaposlenosti i suficit/deficit tekućih transakcija kao % BDP-a. Ako posmatramo svaku pojedinačnu zemlju za poslednjih 5 godina, vidimo da se stopa nezaposlenosti nije bitnije promenila, pri čemu je najviša u BiH (preko 40%), slede Makedonija i Hrvatska. Srbija je na četvrtom mestu, a u najboljoj situaciji su Rumunija i Mađarska sa najnižim stopama nezaposlenosti.

Analizirajući stanje u tekućem bilansu, primećujemo da je Mađarska jedina zemlja koja je u čitavom posmatranom periodu beležila suficit u bilansu tekućih transakcija i taj suficit je bio najviši u 2014. godini u poređenju sa drugim zemljama. U istoj godini, Bugarska i Hrvatska su zabeležile neznatan suficit, a zemlja sa najvećim deficitom je bila Crna Gora, a sledi je Albanija. Srbija je tokom čitavog perioda imala deficit tekućih transakcija i po ovom pokazatelju je na sedmom mestu, ispred pomenutih zemalja – Crne Gore i Albanije.

  1. Fiskalni deficit i javni dug

Javni dug se odnosi na ukupni dug države i sastoji se od unutrašnjeg duga (duga prema domaćim poveriocima) i spoljnog duga (duga prema inostranim poveriocima).

Tabela 4. Fiskalni deficit (% BDP) i javni dug (%BDP)

Godine

Zemlje

Fiskalni deficit Javni dug
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Srbija -4,6 -4,8 -6,8 -5,5 -6,7 43,7 46,6 51,6 56,8 68,4
Crna Gora -4,9 -3,7 -6,1 -6,5 -3,0 41,0 45,9 54,0 56,3 59,6
BiH -4,5 -2,6 -0,9 -0,5 39,1 39,7 43,6 41,5 45,1
Hrvatska -6,0 -7,5 -5,3 -5,4 -5,7 52,8 63,7 69,2 80,6 85,0
Mađarska -4,5 -5,5 -2,3 -2,5 -2,6 80,9 81,0 78,5 77,3 76,9
Rumunija -6,6 -5,3 -2,9 -2,2 -1,5 29,9 34,2 37,3 38,0 39,8
Bugarska -3,2 -2,0 -0,7 -0,9 -2,8 15,9 15,7 18,0 18,3 27,6
Makedonija -2,4 -2,5 -3,8 -3,9 -4,2 24,3 27,7 33,7 34,2 38,0
Albanija -3,1 -3,5 -3,4 -4,9 -5,1 57,7 59,4 62,0 64,9 69,2

Fiskalni deficit (suficit) predstavlja razliku javnih prihoda i javnih rashoda države u određenom vremenskom period, najčešće godinu dana. Prema Zakonu se definiše kao budžetski suficit ili deficit (razlika između ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine i rashoda države i izdavanja za nabavku nefinansijske imovine) korigovan za transakcije u imovini i obavezama koje su izvršene u cilju sprovođenja javnih politika. Ova veličina se odnosi na “deficit ukupnog nefinansijskog javnog sektora, tj. deficit države i javnih preduzeća.”

Tabela 4. pruža informacije o nivou fiskalnog deficita i javnog duga. Ako pođemo od zahteva za nivoom fiskalnog deficita od najviše 3% i nivoom javnog duga najviše 60% BDP, kako je definisano u EU, vidimo da su na nivou zahtevanog fiskalnog deficita sve države članice izuzev Hrvatske, a na nivou zahtevanog javnog duga Bugarska i Rumunija, dok Mađarska i Hrvatska nisu, pri čemu je problem izraženiji u Hrvatskoj. Ako analiziramo stanje u ostalim zemljama, primećujemo da najniži fiskalni deficit imaju BiH (koja i u poređenju sa  posmatranim zemljama članicama EU ima najniži fiskalni deficit) i Crna Gora. Srbija primetno ima najviši fiskalni deficit u regionu. Najviši nivo javnog duga je ubedljivo u Hrvatskoj (preko 80% BDP), sledi Mađarska, Albanija pa Srbija, a najniži novo javnog duga u regionu ima Bugarska (ispod 30% BDP).

 

Zaključak

Na bazi prethodnih poređenja, primećujemo da su svakako po većini makroekonomskih pokazatelja dominantne zemlje iz regiona koje su članice EU. Sa druge strane u zemljama Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija) je situacija daleko lošija i neophodno je kontinuirano i plansko preduzimanje aktivnosti ka unapređenju u funkcionisanju i razvoju zemalja. Imajući u vidu da navedene zemlje vode politiku pridruženja EU svakako da će morati intenzivnije da budu usmerene ka obezbeđenju potrebne makroekonomske stabilnosti.

Literatura:

Izvor: http://www.focus-economics.com/ , http://ec.europa.eu/eurostat preuzeto dana 5.12.2015

Izvor:http://www.focus-economics.com/,Monstat(http://www.monstat.org/cg/),CBBH (http://statistics.cbbh.ba:4444/Panorama/novaview/SimpleLogin_sr.aspx), preuzeto dana 5.12.2015

Izvor: http://www.focus-economics.com/, preuzeto dana 6.12.2015

Izvor: http://www.focus-economics.com/, preuzeto dana 6.12.2015.

[1] Pavlović M., Lazić J., Neki aspekti inflacije u Srbiji, Industrija br. 2, 2007., str. 49

[2] Petrović D., Dokić S., Dinčič-Simić D., Nezaposlenost i inflacija u Filipsovom modelu izbora makroekonomskih

[3] Petrović D., Dokić S., Dinčič-Simić D., Nezaposlenost i inflacija u Filipsovom modelu izbora makroekonomskih ciljeva, Vojno delo br. 2, 2014., str. 261

[4] Član 2., Zakon o budžetskom sistemu, “Sl. glasnik RS” br.. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 63/2013, ispr., 108/2013, 142/2014, 58/2015 – dr. zakon

[5] Despotović D., Veličković D., Ristić J., Budžetski deficit i privredni rast – teorijske kontroverze, Ekonomika br. 2, 2011., str. 158


[/av_textblock]

[av_social_share title=’Share this entry’ style=” buttons=” share_facebook=” share_twitter=” share_pinterest=” share_gplus=” share_reddit=” share_linkedin=” share_tumblr=” share_vk=” share_mail=”][/av_social_share]